Stanoje Stanojević

(Glasnik Istoriskog društva u Novom Sadu, I, sveska 1, Novi Sad, 1928. Sitni prilozi)

Ne može biti sumnje, da je bogomilska vera iz Bosne rano prodrla i u Srem i Bačku, i da je i tu zadobila pristalica. U 15 veku našli su u tim krajevima zemljišta za propagandu i husite. Tako je u 15 veku u Sremu i Bačkoj, uz pravoslavne i katolike, koji su činili glavnu masu stano-vništva, bilo u znatnom broju i bogomila i husita. Minorita Jakov de Marčia određen je bio u to doba za inkvizitora u Srbiji i u Bosni, ali je on počeo raditi i u Sre-mu. Međutim njega su tu u radu sprečavali, jer nije imao naredbu i odobrenje da i tu radi. Stoga se on po toj stvari obratio na požeškog komesara Vladislava, koji mu je izdao 25 februara 1437 god. u Đakovu jedan akt, u kome on tvrdi da maiorem partem predictarum parcium Syrmie Rascianos inhabitare, i da se u većini mesta u Sremu Rasciani et eciam Bosnenses cum cliristianis mixtim commo¬rantur. Tu se dalje ističe da quedatn civitates ac ville sectis hereticorum Boznensium ac Huzitarum infecie per pluros annos extiterunt, i da ih je pomenuti Jakov vratio u pravu veru. Dalje se u tome aktu tvrdi, da i ymmo ex altera parte Danu¬bii quasi per spacium unius miliaris vel circa mixtim Rasciani et Boznenses heretici cum christianis moram faciunt perso¬nalem (E. Fermendžin, Acta Bosne, 1892, 159; ep. 172). U drugom jednom aktu koji je izdan u Valpovu 18 jula 1438 istom Jakovu, tvrdi se isto što i u pređašnjem aktu, a osobito, da su quedam ville et civitates sectis Hisitarum hereticorum infecte (L. c. 163). Zbog proganjanja jeretika dolazalo je u to doba u Sremu i do nezgodnih pojava. Tako je 1439 u Kamenici cipelar Valentin isukanim mačem napao na sudiju Jovana, a posle sa ruljom udario na sudijinu kuću, gde je u zatvoru bio jedan sveštenik, koji je bio optužen za jeres, pa su demonstranti razbili apsanu i oslobodili uhapšenog sveštenika (ć. s. 173—5. Ispit svedoka bio je u Kamenici 19 avgusta 1439 god.) U jednom aktu iz iste godine ima vrlo zanimljivih podataka o obredima tih jeretika u Sremu i Bačkoj. Tu se priča, da je konstatovano alios in silvis, alios in cellariis, alios vero in molendinis, nonnulos autem in speluncis et cavernis montium et terrarum divina prophanasse, et sub utraque specie a multis retro temporibus communicase, ac sacram eucharistiam nec non sanguinem domini nostri Jesu Christi in quibusdam bursis, ab intus piće subductis; a colo pendentibus, per huiusmodi dampnata latibula, detulisse et plurimos nocturno in silencio ad huiuscemodi prophana đoca transeuntes, proh dolor, ipsum sanguinem domini nostri Iesu Christi super se et indumenta efudise, ila ut eciam in calceamenta ipsorum usque coufiueret et terra exinde non medi¬ocriter aspargeretur. Na ispitu su jeretici, kaže se u tom aktu, tvrdili, iam ad arma se promptuabant atque pontifices cum clero miserabili meci tradere conabantur (L. c. 176—7).